1980-1989

Zdravko Ranković

1980, 22. februar – „Abrašević” premijerno igrao dramu „Prenoćište” Slobodana Stojanovića. Reditelj – Oliver Viktorović. Predstava je docnije izvođena u Studentskom kulturnom centru na Novom Beogradu i na festivalu u Prizrenu. 

1980, 20. oktobar – Profesoru Borivoju S. Stojkoviću uručena Oktobarska nagrada Beograda za njegovo delo „Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba”. U tadašnjim slavljeničkim kazivanjima za novine Stojković se sećao i svojih pozorišnih početaka: „Počeo sam kao vrlo mlad amater u Valjevskoj gimnaziji, u svom rodnom mestu. Osnivao sam amaterska đačka pozorišta i u njima, kao gimnazijalac, igrao i režirao. Učio sam pozorišnu umetnost od mnogih značajnih putujućih glumaca koji su povremeno, ali duže, gostovali u Valjevu”.

1980, 25. oktobar-8. novembar – Dramski program Susreta „Abrašević”: Radomir Bogdanović i Marina Opsenica iz Kule (scena iz drame D. Jovanovića „Oslobođenje Skoplja”); Studentski teatar „Lero”, Dubrovnik (Radovan Ivšić: „Vrane”; reditelj: Davor Mojaš); Omladinsko amatersko pozorište NU Žabalj (J. S. Popović: „Laža i paralaža”; reditelj: Bogoljub Krajnov); Teatar „Des”, Novi Beograd (F. K. Krec: „Kuća strave”; reditelj: Zlatko Sviben).

1980 – Program proslave 110. godišnjice Valjevske gimnazije obuhvatio i zasebno dramsko veče u Domu kulture. Učestvovali su: Ljuba Kovačević, Joviša Čubrović, Toma Jovanović, Vuka Dunđerović, Veroljub Andrić, Slobodan Savić, Vojislav Brajović, Vladimir Andrić, Vladan Živković i Ljiljana Krstić (kazivala narodnu pesmu „Boj na Mišaru).

1981, mart – Mionički pozorišni amateri pripremili novi komad svog reditelja Miroslava Trifunovića „Žitije Miloševo, te jarana i potomaka njegovih”. O predstavi je, i povodom nje, pisao u „Borbi” od 29. marta 1981. godine (naslov: „Mionički školarci”) njen kritičar Milutin Mišić. Konstatujući da je najveći šarm mioničkog pozorja „u lukavom i duhovitom pretakanju svetskih tema u lokalna zbitija, mentalitet”, podsećao je da su oni do tada još igrali predstave: „Romeo i Julija iz Velikih Marišta”, „Don Kihotova poslednja vetrenjača” i „Homo ludens”.

1981, 10. april – Počeli u Prilepu „Dani kulture Valjeva”. U okviru te manifestacije izvedena je „Abraševićeva” pozorišna predstava „Divlje meso” (autor drame – Goran Stefanovski; režija – Velimir Mitrović).

1981, 31. oktobar-14. novembar – Dramski program Susreta „Abrašević”: Dramska sekcija KUD „Zarja”, Trbovlje (Dario Fo: „Sedma zapovest – kradi malo manje”; reditelj: Štefan Žvižej); Dramska sekcija KUD „Mosor”, Gata kod Omiša (Stipe Kaštelan: „Prodana devojka”; reditelj: Ivo Marjanović); Amatersko narodno pozorište, Kikinda (J. S. Popović: „Zla žena”; režija: Nikola Veselinović).   

1981, decembar – Veroljub Andrić iz Valjeva dobio Vukovu nagradu za tridesetogodišnji uspešan glumački rad.

1981, decembar – Pred službenim ulazom u novu zgradu Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu postavljena bista Valjevke Drage Spasić, glumice i operske pevačice. Autor je Radmila Graovac iz Beograda. Imenom Drage Spasić zove se i jedna novosadska ulica (na Lumanu). – Ona je u Srpskom narodnom pozorištu provela jedanaest godina.

1981, kraj godine – Amatersko pozorište „Abrašević” igralo „Propast carstva srpskog”, do tada neizvođeno dramsko delo Miladina Ševarlića. Reditelj – Velimir Mitrović. Predstava je narednog leta na festivalu u Kuli proglašena za najbolju. Od pojedinaca u Kuli i Trebinju nagrađivani su reditelj Mitrović, scenograf Dušan Stanić, kostimograf Jasminka Ješić i glumci Branimir Spasojević, Veroljub Andrić i Slobodan Petranović.     

1982, sredina marta – Amatersko pozorište „Abrašević” iz Valjeva gostovalo u Jesenicama i Bohinjskoj Bistrici sa komedijom Miladina Ševarlića „Propast carstva srpskog”.

1983, 1. april – Amatersko pozorište „Abrašević” iz Valjeva premijerno igralo „Podvalu” Milovana Glišića, obeležavajući na taj način stogodišnjicu praizvedbe tog nekada veoma popularnog komada. Reditelj je bio Miodrag Gajić, muziku pisao Emil Koseto iz Zagreba, scenski pokret i koreografija Branko Marković iz Beograda, kostimi Aleksandar Jovanović Birilj iz Beograda, a scenografiju radio Slobodan Jevtić Pulika. Učestvovalo je stotinu amatera – glumaca, pevača, igrača i muzičara. Ovom predstavom obeleženo je i 40 godina glume dvojice „Abraševićevih” veterana, Đoke Stojanovića i Joviše Čubrovića. Izložbu o Glišiću u Gradskoj biblioteci otvorio je teatrolog Borivoje S. Stojković.

1983, 15. novembar – Nova premijera Amaterskog pozorišta „Abrašević” – „Balkanski špijun” Dušana Kovačevića, u režiji Velimira Mitrovića.

1983 – Knjigu glumačkih portreta Borivoja S. Stojkovića „Velikani srpskog pozorišta” objavila Valjevska štamparija „Milić Rakić” u zajedništvu sa Srpskom književnom zadrugom. U njoj je predstavljen 21 umetnik, uglavnom oni koje je autor poznavao, s kojima je sarađivao i drugovao, kojima se mnogokad divio.  Među njima su i dvojica Valjevaca – otmeni Milorad Gavrilović („glumac najviše umetničke vrednosti”) i svestrani Raša Plaović („nesumnjivo je najveći od svih glumaca dramskog i tragičnog žanra koje sam gledao”).

1984, 20. mart – Amatersko pozorište „Abrašević” izvelo „Kolubarsku bitku”, pripremljenu prema romanu „Vreme smrti” Dobrice Ćosića. Reditelj: Nenad Ilić.

1984, sredina aprila – Na srednjoškolskoj smotri dramskog stvaralaštva u Valjevu izvedeno pet predstava. Pobedili su gimnazijalci sa Strindbergovom „Igrom snova” i kvalifikovali se za regionalni pozorišni festival. Režija – Vera Vaš.

1984, april – „Vojnu tajnu” Dušana Jovanovića pripremio Teatar „Homo ludens” iz Mionice (režija: Miroslav Trifunović). Uz regionalnu i republičku smotru, predstava je igrana i na saveznom festivalu omladinskih pozorišta u Mostaru. Za glumu su nagrađivani: Zoran Ćosić, Sveta Nikolić i Milena Pavlović. – Početkom maja 1984. godine Mioničani su premjerno izveli još jedan komad, „Kako se može umreti u snu” Dubravke Knežević (režija: Zoran Ćosić).

1984, 24. maj – U Kočanima, u ime dramskih amatera Srbije, „Abrašević” izvođenjem „Balkanskog špijuna” obeležio završetak Festivala dramskog stvaralaštva Makedonije.

1984, proleće – Dramska sekcija KUD „Jablanica” u Valjevu pripremila prvu svoju predstavu, komad „Svetislav i Mileva” Miloša Nikolića. Reditelj – Ljubica Nožica.

1985, 7. februar – Dramski amaterski studio „Jablanice” izveo drugu svoju predstavu – „Srpski rulet” Aleksandra Đaje (reditelj: Velimir Mitrović). Igrali su: Slobodan Petranović Šarac, Vesna Katić, Zoran Milić, Goranka Kalember, Dragan Čolić, Zoran Božić Foka. Predstava je izvedena 25 puta, osvojila glavnu nagradu na Susretima drugarstva radnika Srbije, učestvovala na sevznom festivalu u Mostaru, gostovala u Kruševcu, Prokuplju, Metkoviću...

1985, 20. april – Amatersko pozorište „Abrašević” premijerno izvelo „Sabirni centar” Dušana Kovačevića. Reditelj – Miroslav Trifunović. 

1985, 23-26. avgust – Organizovan u Valjevu prvi Abrofest. Festival je otvoren samostalnim predstavljanjem Ivana Tomaševića, prvaka Narodnog pozorišta iz Šapca. Potom je premijerno „Abrašević” izveo „Prosidbu” A. P. Čehova, a narednih dana „Kraj partije” S. Beketa, „Audijencija” V. Havela, „Čarapa od sto petlji” A. Popovića i „Ponoćni program” S. Šnajdera. – „Čarapa od sto petlji” je u oktobru izvođena u Metkoviću, Splitu, Zagrebu (u Studentskom kulturnom centru) i Titogradu.

1986, 17. januar – U „Napredovom” feljtonu „Godine rasta u slobodi”, pripremljenom o 80. godišnjici „Abraševića”, Zoran Joksimović objavio i popis reditelja pozorišnih predstava u razdoblju 1945-1960: Nemanja Protić, Roksanda Ćelić, Gradimir Radosavljević, Radisav Lazarević, Katarina Hranjec, Olga Stojićević, Branko Jovanović, Radmila Lazarević, Dušan Milošević i Miodrag Mile Gajić.   

1986, 13. februar – U Modernoj galeriji, među slikama Ljube Popovića, Rada Đuričin izvela monodramu „Strah od letenja” Erike Jong.

1986, 2. april – Čehovljevog „Galeba”, diplomsku predstavu svog reditelja Miroslava Trifunovića (u klasi Miroslava Belovića), Teatar „Nove forme” iz Valjeva izveo u Ateljeu 212 za beogradsku publiku i profesorski ocenjivački sud. Premijera je bila u Valjevu početkom marta. Pored valjevskih amatera u predstavi je učestvovalo i nekoliko glumaca preofesionalaca: Dušica Žegarac, Žarko Radić, Dubravko Jovanović, Željka Cvjetan, Anđelka Milivojević (tada student glume) i dr. 

1986, 15. april – Dramu Ljubomira Simovića „Putujuće pozorište Šopalović” premijerno izvelo Amatersko pozorište „Abrašević”. Reditelj – Miroslav Trifunović, scenografija – Dušan Stanić, kostimograf – Jasminka Ješić, muzika – Dejan Nedović. Uloge: Milan Maksimović, Ljubivoje Marković, Slobodan Petranović, Aćim Aleksić, Milka Vujić...

1986, 14. jun – Uz premijeru svojih „Propozicija” Dramski studio „Jablanica” otvorio u hotelu Građevinskog preduzeća „Jablanica” izložbu pozorišnih plakata. Nastajali su u Valjevu tokom prethodnih pet godina, a njihovi autori su: Ivan Mitić, Dušan Arsenić, Bogoljub Arsenijević Maki, Predrag Sević i Ivan Tomašević. Osvrćući se u „Napredu” na taj događaj Branko Lukić se zalagao za čuvanje takvog grafičkog materijala – „za budući pozorišni muzej u našem gradu!”   

1986, 5. septembar – U „surovom ambijentu Petničke pećine” premijerno izvedena „fantastična igra s epilogom” Ive Svetine „Lepotica i zver”. Igrali: Zoran Ćosić, Katarina Vićentijević, Željka Golubović, Marijana Vićentijević, Marija Nikolić i dr. Režija – Miroslav Trifunović.

1986, 27. novembar – Amatersko pozorište premijerno igralo dramu Dušana Kovačevića „Sveti Georgije ubiva aždahu”. Reditelj – Oliver Viktorović. Predstava je na festivalu u Kuli proglašena za najbolju, u Trebinju je za najbolje glumačko ostvarenje nagrađen Đorđe Stojanović.

1987, 5. novemabar – Amatersko pozorište „Abrašević” premijerno izvelo „Život i delo Vuka Stefanovića Karadžića” Stevana Pešića. Režija – Nenad Bojić. 

1988, proleće – Valjevski gimnazijalci pripremili, u rediteljskoj saradnji sa Vladimirom Lalom Andrićem, scensku igru „Veliki odmor”. Dramaturška obrada po đačkim tekstovima – Vera Vaš-Zarić i Ljubica Nožica, scenografija – Dušan Arsenić, vođa hora i orkestra – Tihomir Stanojević.

1989, mart – Teatar „Nove forme” iz Valjeva učestvovao na Festivalu jugoslovenskog alternativnog teatra u Podgorici sa predstavom „Prosjačka opera” (režija Miroslav Trifunović), „u društvu” sa scenskim ostvarenjima velikih glumačkih i rediteljskih imena nekadašnje Jugoslavije.

1989, 27. april – Za dan svoje škole Dramska sekcija Valjevske gimnazije izvela scenski prikaz „Dok je ljudi i dok je Kosova”. Taj program dobio je glavnu nagradu na smotri dramskog stvaralaštva valjevskih srednjih škola. 

1989, 25-28. avgust – Održan u Valjevu „Abro-fest” u okviru koga su izvedene četiri pozorišne predstave: „Pokojnik trči počasni krug” (adaptacija dramskih tekstova D.  Kovačevića, A. Popovića i B. Nušića), „Dekameron” R. Đulija i H. Šefera, „Ljubinko i Desanka” A. Popovića i „Slučajevi” M. Pavlovne. Prve dve je samostalno režirao Miroslav Trifunović, treću Trifunović u zajedništvu sa Miroslavom Mandićem, a četvrtu sa Zoranom Ćosićem.